KAKO OTVORITI FIRMU U SRBIJI?

Prvo pitanje koje se nameće prilikom otvaranja firme je:

da li biti preduzetnik, ili privredno društvo (gde je najpoznatija forma d.o.o. – duštvo sa ograničenom odgovornošću) ? 

Kako bi se lakše opredelili osvrnimo se na osnovne razlike između odgovornosti  privrednog društva i preduzetnika.

KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU PREDUZETNIKA I DOO?

Preduznik je fizičko lice koje uvek odgovora celokupnom svojom imovinom, I to imovinom koju je stekao obavljajući privrednu delatnost, ali i drugom imovinom koju je stekao nezavisno od delatnosti, dok u slučaju d.o.o. samo imovinom koja se vodi na firmu. Sa druge strane nivo administracije je veći kod forme d.o.o, pa to često opredeljuje da se lica odlučuju u početnim koracima za preduzetničku radnju.

Ukoliko i dalje niste sigurni, najbolje je da konsultujete knjigovodstvenu agenciju sa kojom planirate da uspostavite saradnju.

KAKO ODABRATI IME ZA FIRMU I DELATNOST?

Nakon izbora poslovne forme treba razmisliti i o imenu.  Poslovno ime mora da sadrži naziv, pri čemu je bitno da u praksi ne postoje dva privredna društva sa identičnim nazivom kao delom poslovnog imena. Danas je to vrlo lako proveriti, s obzirom da je registar privrednih subjekata (APR) javno dostupan a da bi ste bili sigurni možete i rezervisati naziv budućeg preduzeća.

Nakon odabira imena, da bi se registrovanje izvršilo Zakon o privrednim društvima nalaže i  izbor pretežne privredne delatnosti. Pretežnom delatnošću se smatra ona delatnost od koje jedna firma ima najviše prihoda, što ne isključuje mogućnost obavljanja i drugih delatnosti.

OSNIVAČKI AKT

Osnivanje d.o.o preduzeća podrazumeva i donošenje Osnivačkog akta. Osnvački akt je opšti pravni akt privrednog društva koji sastavlja jedan ili više osnivača tog društva. U aktu su definisana sva pitanja vezana za poslovanje, upravljanje, pitanja iz radnog osnosa i druga značajna pitanja u vezi poslovanja. Obavezno overiti kod notara

5.Adresa sedišta preduzeća ne mora biti adresa na kojoj će preduzeće stvarno poslovati, ali mora postojati prijavljena adresa, pri čemu će se proveravati osnov iste, i to na osnovu ugovora o zakupu, vlasničkog lista i slično. U poslednje vreme aktuelne su „virtuelne kancelarije“, koje su pogodne za firme koje su često na terenu, koje posao mogu obavljati od kuće, ukoliko poslovne aktivnosti obavljete iz drugog grada i slično.

5.Nakon izbora forme, delatnosti, imena, adrese i donošenja Osnivačkog akta počinje proces registracije i to preko Agencije za privredne registre. U zavisnosti koja je forma preduzeća, postoje i različiti obrasci koji su dostupni besplatno na sajtu APR-a. Preduzetnička radnja se od 2020.godine može otvoriti elektronskim putem takođe posredstvom platforme dostupne na sajtu APR-a. Prilikom popunjavanja prijave uglavnom se usnose podaci koje smo istekli u tekstu.Potrebno je platiti i naknadu koja se razlikuje u zavisnosti koja forma privrednog društvca je u pitanju. Nakon predaje prijave u roku od 5 dana APR donosi rešenje o osnivanju.

DA LI DA BUDEM U SISTEMU PDV-A ILI NE?

Velika dilema u praksi koja se javlja, posebno kod subjekata koji su započeli početne korake ka osnivanju svoje firme je da li svako lice upisano u privredni registar automatski ulazi u sistem PDV-a, odnosno, da li je obveznik poreza na dodatu vrednost Evidentiranje obveznika u sistem PDV-a može biti obavezno i dobrovoljno.

Calculator Icon Flat - Icon Shop - Download free icons for commercial use

U sistem PDV obavezno se prijavljuju svi oni privredni subjekti koji su u prethodnih 12 meseci ostvarili ukupan promet veći od 8.000.000 dinara.

Ukupan promet je široka kategorija ,a šta ga sve čini nalazi se u Zakonu o PDV-u, ali radi lakšeg shvatanja pojednostavimo ga kao  zbir svih izdatih računa za prodatu robu i usluge. Postoji opšta poreska stopa 20% po kojoj se oporezuje promet dobara i usluga ili uvoz (kompjuterska oprema, automobili, nameštaj, kancelarijski material, proizvodi za domaćinstva, gorivo, itd…), i posebna poreska stopa 10% po kojoj se oporezuje promet dobara i usluga ili uvoz (pekarski proizvodi, mlečni proizvodi, lekovi, komunalne usluge, štampani material, ulaznice za manifestacije….). Obaveza plaćanja je mesečna ili kvartalna u zavisnosti od rešenja poreske uprave.

Svi oni subjekti koji su ostvarili promet manji od 8.000.000 dinara nisu obavezni da se prijave u sistem PDV, ali to mogu učiniti dobrovoljno, ako žele.

U oba slučaja Poreskoj upravi se podnosi EPPDV prijava. Za dobrovoljni ulazak rok nije definisan, dakle bilo kada u toku godine mogu da odluče da postanu obveznici PDV-a, dok lica koja pređu 8.000.000 npr. 05/avgusta, već 06/avgusta su dužni da postupaju po Zakonu o PDV-u i izdaju račune sa iskazanim PDV-om.

Nakon ulaska u sistem PDV-a firme su u obavezi da ga plaćaju dve godine, tek nakon tog perioda mogu da izađu iz sistema PDV-a.

Ukoliko niste u sistemu PDV-a povoljnost je za kupce robe ili usluga ako ni oni nisu u sistemu PDV-a (npr. fizička lica) jer će te biti konkurentniji sa cenom.

Ukoliko se prijavite da budete u sistemu PDV-a to je onda povoljnost za Vaše  kupce ako su i oni u sistemu PDV-a, jer će iskazani i plaćeni PDV Vam njima biti odbitna stavka za njihov PDV. 

KOJE SVE POREZE FIRMA PLAĆA?

Upisom u registar privredni subjekt postaje obveznik mnogih nameta propisanih od strane države. U nastavku dajemo pregled koje sve poreze firma mora da plaća.

1.EKO TAKSA je taksa koju plaćaju svi privredni subjekti. Iznos koji se plaća zavisi od veličine preduzeća, ali I od uticaja koju delatnost preduzeća ima na životnu sredinu. Kreće se od 5.000,00 RSD pa i do 2.000.000,00 RSD.  2.Komunalna taksa- Isticanje firme na poslovnom prostoru, poznatije kao firmarina, definisano je Zakonom o finansiranju lokalne samouprave. Firma, u skladu sa zakonom predstavlja svaki istaknuti naziv ili ime koje upućuje na to da pravno ili fizičko lice obavlja određenu delatnost. Komunalna taksa se plaća kada se ostvaruje prometi veći od 50.000.000,00 dinara. Iznos zavisi od zone na kojoj se nalazi firmi, ali I od delatnosti I veličine firme. Kreće se od 6.000,00-680.000,00.

3. Porez na imovinu se plaća ukoliko preduzeće u svom vlasništvu poseduje nekretninu. Stopa poreza na imovinu iznosi 0,4% i obračunava se na procenjenu vrednost nekretnine.

4.PDV-ukoliko je obveznik u sistemu pdv-a u obavezi je da plaća  PDV po opštoj poreskoj stopi od 20% ili po posebnoj poreskoj stopi od 10%.

5.Porez na dobit-Porez na dobit se plaća po stopi od 15%, ukoliko naravno firma ostvaruje dobit. Uzmimo za primer da je  je ostvarena dobit od 100.000 RSD iznos poreza iznosi 15.000 RSD na godišnjem nivou.

6.Ukoliko preduzeće ima zaposlene u obavezi je da plaća poreze i doprinose na zarade. Doprinosi su podeljeni na

  • doprinose za PIO, odnosno penzijsko i inavlidsko osiguranje  u visini od 25,5% (14% na teret zaposlenog, a 11,5% na teret poslodavca),
  • doprinose za zdravstveno osiguranje u visini od 10,3% (5,15% na teret zaposlenog i 5,15% na teret poslodavca),
  • doprinos za osiguranje za slučaj nezaposlenosti u visini od 0,75% (0,75% iz osnovice – na teret zaposlenog, a na teret poslodavca se ne plaća)

Kada je u pitanju obračun poreza treba znati da postoji iznos koji se ne oporezuje. Trenutno aktuelan neoporezivi iznos je 16.300,00RSD. Što znači da se porez plaća 10%  na razliku između bruto plate i neoporezivog iznosa.

6. Prema zakonu preduzeća plaćaju i porez po odbitku po osnovu prometa dobara i usluga koje su posebno navedene u zakonu kao što su:

  • zakup nepokretnosti i pokretnosti na teritoriji Republike Srbije
  • autorske naknade, tj. autorska i srodna prava i prava industrijske svojine,
  • naknade od usluga istraživanja tržišta, računovodsvenih i revizorskih usluga i drugih oblasti iz pravnog i poslovnog savetovanje koje se isplaćuju nerezidentu
  • prihode nerezidentnog pravnog lica po osnovu izvođenja estradnog, zabavnog, umetničkog, sportskog i sličnog programa u Republici Srbiji a koji nisu oporezovani kao dohodak fizičkog lica,
  • prihode po osnovu prometa sekundarnih sirovina i otpada, itd…

ŠTA JE NETO, A ŠTA BRUTO PLATA?

Za svaki mesec rada zaposleni prima zaradu, ono što dobije bilo preko računa ili u gotovini je neto zarada. Neto zarada se sastoji od:

osnovne zarade (nju čini broj radnih sati u mesecu pomnoženih sa cenom rada) i

-dodatak na osnovnu zaradu (to su svi dodaci koji po osnovu zakonskih propisa pripadaju zaposlenom topli obrok, regres za godišnji odmor, naknada za minuli rad, naknada za rad tokom državnih praznika, naknada uvećanje zarade na rada noću ili prekovremenog rada, I drugo) .

Bruto zarada je zapravo iznos zarade koji se ugovora sa zaposlenima. Bruto zarada se sastoji od neto zarade+doprinosa za obavezno socijalno osiguranje + porez .  

Doprinos za PIO, odnosno penzijsko I inavlidsko osiguranje  – 25,5% (14% na teret zaposlenog, a 11,5% na teret poslodavca),

Doprinos za zdravstveno osiguranje – 10,3% (5,15% na teret zaposlenog i 5,15% na teret poslodavca),

Doprinos za osiguranje za slučaj nezaposlenosti – 0,75% (0,75% iz osnovice – na teret zaposlenog, a na teret poslodavca se ne plaća)

Kada je u pitanju obračun poreza treba znati da postoji iznos koji se ne oporezuje. Trenutno aktuelan neoporezivi iznos je 16.300,00RSD. Što znači da se porez plaća 10%  na razliku između bruto plate I neoporezivog iznosa.

U praksi se često pominje termin bruto 1 I bruto 2, pa hajde da razjasnimo. Bruto 1 je zapravo ugovorena bruto zarada za zaposlenog i nju čini neto zarada+doprinosi na teret zaposlenog+porez, dok je  bruto 2 nešto što zanima poslodavca, a to je ukupan trošak po zaposlenom. Bruto dva je zapravo neto zarada sa svim doprinosima i porezima.

INTERESUJU VAS KONKRETNI KORACI? ZAPOČNIMO RAZGOVOR